“Sarajevsko pamcenje” na Festivalu medjunarodnog teatra u Avignonu

Umjetnoscu protiv politickih smicalica

Dvije mlade, galske rediteljice, 29 godisnja Julie Bertin i Jade Herbulot od 31 ljeto, uspjesno su sakupile ratno pamcenje bosankohercegovackog glavnog grada i pokazale ga pod novim svjetlom europskog naslijedja, teatarskom predstavom zanimljivog, dvodijelnog koncepta pod nazivom “Memories of Sarajevo” i “U rusevinama Atene”, zahvaljujuci nadarenosti i sugestijama glumaca njihovog “Le Birgit Ensemblea” : Eléonore Arnaud, Lou Chauvin, Pauline Deshons, Pierea Duprata, Anne Fournier, Kevina Garnichata, Lazara Hersona-Macarela, Thimotée Lepeltier, Elise Lhomeau,Antoinea Louvarda, Estelle Meyer, Morganne Nairaud, Loïca Riewerda i Marie Sambourg, rodjenih krajem 80 i pocetkom 90 godina proslog stoljeca.

Program je zadnja teatrologija rediteljica naslovljena “Europo, ljubavi moja” iz vremena 90 godina proslog i pocetka 2000, novog stoljeca. Clanovi trupe su se savjesno potrudili pokazati prelazak iz 20 u 21 stoljece, kroz dvije znacajne krize : bosanskohercegovacki rat i ekonomski bankrot Grcke. Pokusali su objasniti kako su navedeni dogadjaji naceli starokontinentalni ideal, sa kojim prisutnim snagama i u ciju korist?Upucujuci svijetu posebno pitanje : odkuda potice aktualna sumnja u europske institucije? U Avignonu se na cuvenom Festivalu planetarnog teatra, cije se 71 izdanje uprilicava do kraja mjeseca za dva sta i 25 minuta, pretresaju geopolitika, historija, pamcenje, posebnim drmaturgijama i teatarskim scenografijama pa sudaraju politicke instance, sa stvarnoscu stanovnistva.

Clanovi “Le Birgit Teatra” zajedno sa rediteljicama su rodjeni u Europskoj Uniji te su htjeli razgledati povijest i udaljiti deklinirajuce stereotipe na politicke rasprave predstaviljanjem utopijske predstavu, daleko od naivnosti. Rodjeni kada je sve zapocelo naopako, nakon zanosa rusenja berlinskog zida, upozorili su kako je bilo tri ili cetiri pobacena mirovna ugovora prije Daytonskog, skrojenog izmedju americkih i ruskih uticaja.
Dvogodisnja istrazivanja su podrazumijevala detaljno dokumentiranje, razgovore sa izbjeglicama i nekadasnjim politicarima pa rezulturale binomskim dogovorom o arhitekturi predstave, sto predstavlja sve prednosti dvojne obrade teme.

Kompleksan sadrzaj

-Bilo nam je preko glave uobicajene recenice “Rat u BiH je komplicirana problematika”, za koju je najbolje objasnjenje iznio direktor avignonskog festivala, cuveni francuski reditelj i glumac Olivier Py i sam tvorac teatarske postavke o Srebrenici, izvodjene za vrijeme rata u poznatom teatru pariskog predgradja Nanterre. Py kaze da je tema kompleksna a nikako komplicirana.
Jade Herbulot i Julie Bertin su pohadjale Visoku Skolu Studija Teatra u pariskom predgradju Asnières nakon zavrsenih studija filozofije i Normale Sup pa nastavile u pariskom Konzervatoriju dramskih umjetnosti. Oformile su “Le Birgit Ensemble” prije tri godine i odmah bile zapazene teatarskom studijom o berlinskom zidu.

Zanimljivo je da predstava pocinje veselo : 12 potpisnika Maastrichtskog ugovora slave stvaranje Europske Unije. Mjesec kasnije, promjena dekora : pocetak bratoubilackog rata u BiH, nakon proglasenja nezavisnosti kojoj se protivila Srpska Demokratska Partija. Zitelji Sarajeva zapocinju dugu agoniju od skoro cetiri godine, umiruci na svakom koraku! “Memories of Sarajevo” naglasava drasticnu promjenu postojanja neduznih gradjana u odijeku Europe, dobro poznate licnosti grcke mitologije. U Avignonu, publika aktualno slusa teska iskustva stanovnika opkoljenog grada, koje je u njihovoj kotlini bilo jednostavno zarobiti.Rediteljice su nastojale odgovoriti na pitanje : Kako ispricati njegovu pricu dalekom zapadu do kojeg se dodje samo dva sta avionom?!Upotrijebile su bijes i frustraciju za ostvarenje cilja pokazavski na pozornici stambenu zgradu i zitelje Sarajeva, ispred nje.Iznad njih su europski mocnici, na jednoj od mnostva neuspjesnih konsultacija. Publika uvijek prepunog Teatra Gymnase Paul Giéra smjestenog u avignonskoj aveniji Eisenhower na broju 55, svake veceri nanovo razumijeva jaku simboliku scene.

Autor: Dzana Mujadzic