Fajon: Ulaskom BiH u EU, granice bi postale simbolične

BiH Vijesti

Aktuelna situacija u BiH je rezultat nedostatka dialoga, političke volje, konstruktivne i profesionalne komunikacije, nedostatka konsenzusa i zajedničke vizije – kako na lokalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou.

Globalna pandemija i njene posljedice su također učinile svoje, zato iznošenje ideja o dezintegraciji i dodatnim podjelama u već jako teškim vremenima nije prihvatljivo, i definitivno je opasno za samu politiku, stanovništvo i pristup EU.

Poručila je ovo u intervjuu za Al Jazeeru slovenska zastupnica u Evropskom parlamentu i predsjednica slovenskih Socijaldemokrata Tanje Fajon.

– Svaka ideja o postavljanju i pomicanju granica između zemalja, posebno u BiH – koja je pretrpjela najveću štetu poslije raspada Jugoslavije, predstavlja izuzetno opasan potez. Ovakvi dijalozi nas vraćaju u prošlost. Trenutno trebamo razmišljati o rješenjima koja će učiniti BiH funkcionalnijom zemljom. S pridruživanjem EU granice treba da postanu simbolične – govori Fajon.

Potcrtava kako EU želi izborni zakon koji omogućava svim građanima BIH pravo da glasaju i budu izglasani. Potrebno je provesti ustavne izmjene vezane uz presude Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, jer bi se samo tako osigurala jednakost političkih prava svim građanima.

– Strateški cilj pristupa EU treba podršku na svim nivoima. Na lokalnom nivou je javna politička opredjeljenost također u velikoj mjeri i dalje samo deklarativna i nije pretvorena u konkretne aktivnosti – navodi Fajon.

Prema njenim riječima, EU vidi BiH kao perspektivnu, ujedinjenu, prosperitetnu i građansku državu ali opće mišljenje, izraženo i u izvještajima Vijeća i Komisije, je da je još uvijek ukorijenjena retorika koja BiH vraća u prošlost, utiče na političku klimu i usporava tempo reformi.

– Zato mislim da treba saradnju i angažman nagraditi, kako sa strane BIH tako i sa strane EU. Mogu reći samo da želim stabilnu BiH, koja će se zasnivati na evropskim vrijednostima pravne države, demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda – BiH koja će što prije nastaviti svoj evropski put – poručuje ova slovenska političarka.


Ocjenjuje bitnim da dođe do značajnijeg povezivanja i dijaloga između EU i SAD-a, kako bi došlo do implementacije jasne strategije pristupa BiH ka EU.

– Bosna i Hercegovina je dio Evrope i uvijek će biti, zato EU mora nadograditi rad na području cijelog Zapadnog Balkana, jer regija predstavlja ogroman potencijal i stanovništvo ovih zemalja zaslužuje mir, prosperitet i sve mogućnosti koje pruža evropski put – kaže Fajon.

Pojašnjava da su kriteriji koji su potrebni za pristup EU jasno zapisani u izvještajima Vijeća i Komisije, zato su ovdje zaista potrebne institucionalne reforme.

Proces proširenja funkcioniše preko različitih delegacija i u njihovom interesu moraju biti građanske, stabilne i sigurne države Zapadnog Balkana, jasna je Fajon.


Napominje da su u izvještajima Komisije zabilježeni rezultati napretka svih zemalja, te da je jasno da u cijelom regionu ima još mnogo posla – zato fokus mora da bude na zajedničkoj borbi protiv korupcije, kriminala i kršenja ljudskih prava.

– U zadnjem izvještaju zapisano je da Ustav BiH i dalje nije usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR), u smislu predmeta Sejdić-Finci i drugih povezanih predmeta. Nije bilo napretka u poboljšanju izbornog okvira u skladu s evropskim standardima kao ni u pogledu osiguranja transparentnosti finansiranja političkih stranaka – govori Fajon.

Komentarisala je i rad Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), za koji kaže da je nezavisna institucija te da bi njeno zatvaranje značilo da je proces pomirenja završen i da je BiH spremna za pristup EU.

– Nažalost, postoji još mnogo promjena koje je potrebno provesti. U zadnjem mišljenju Evropske komisije je navedeno još 14 kriterija, a za godinu i po su bh. vlasti djelimično ispunile samo tri – precizira Fajon.

Također smatra da bi svi lideri trebali zagovarati euroatlantsku budućnost BiH podjednako, jer promjene u smjeru pristupa EU nisu samo zato da postaneš država članica na papiru, već služe poboljšanju kvaliteta života svih građana, poštovanju ljudskih prava i vladavine prava.

– Zato prosperitet multietničke države mora da bude zajednički cilj. Politički lideri treba da daju ljudima podršku i konkretne odgovore, bez praznih obećanja. Ne mislim samo lidere u BiH, nego općenito. U zadnje vrijeme vidimo sve više populizma, djelovanja u smjeru parcijalnih interesa i ne za dobro ljudi – konstatuje.

Mišljenja je kako bi trebalo pojačati pritisak na zemlje cijele regije, ne samo na Srbiju i Hrvatsku, da pomognu funkcionisanje BiH, iz solidarnosti, jednoj od vrijednosti na kojoj je izgrađena Evropska unija, ne samo unutar država članica već i između zemalja u susjedstvu Unije.

– Bosna i Hercegovina i cijela regija Zapadnog Balkana prva je na redu koja treba dobiti svu našu pomoć i podršku. Nadam se da će i Slovenija, kada preuzme predsjedavanje u drugoj polovini ove godine, pojačati pritisak na sve države regije da pomognu funkcionisanje BiH – zaključuje Fajon u intervjuu za Al Jazeeru.